Kleant iz Asosa (oko 331. pr. Kr. – 232. pr. Kr.) bio je grčki stoik i drugi poglavar stoičke škole u Ateni, naslijedivši njezinog osnivača Zenona iz Kitija. Njegov životni put bio je izvanredan primjer ustrajnosti, skromnosti i predanosti filozofiji, što ga čini inspirativnom figurom u povijesti stoicizma.
Rođen je u Asosu, drevnom gradu u Maloj Aziji, u siromašnoj obitelji. U Atenu je stigao bez ikakvih sredstava, a kako bi se uzdržavao, radio je kao vodonoša noću i kao boksač danju, posvećujući ostatak vremena učenju kod Zenona. Njegova predanost i marljivost bile su legendarne; pričalo se da je spavao na golom kamenu kako bi uštedio novac. Unatoč teškim uvjetima, Kleant je ostao vjeran stoičkim načelima, razvijajući duboko razumijevanje stoičke fizike, etike i logike. Nakon Zenonove smrti, vodio je školu sljedeće 32 godine, unatoč tome što je bio u dubokoj starosti. Njegov najpoznatiji učenik bio je Hrizip, koji je dodatno razvio stoičku filozofiju.
Keantova mudrost
Kleant je ostao vjeran Zenonovim temeljnim učenjima, ali je također unio vlastiti naglasak na grčku teologiju i etiku.
Njegova filozofija može se sažeti kroz nekoliko ključnih točaka. Sveprisutna božanska providnost: Kleant je snažno zastupao ideju da je svemir prožet božanskim razumom (Logosom), koji je istodobno materijalna vatra i duša svijeta. Vjerovao je da je sve što se događa dio božanskog plana i da je svijet uređen savršenom providnošću. Njegova “Himna Zeusu” najpoznatiji je izraz ovog vjerovanja, slaveći Zeusa (koji je za stoike sinonim za Logos a kršćanima za Isusa) kao vrhovni princip koji upravlja svim stvarima. Život u skladu s prirodom: poput drugih stoika, Kleant je naglašavao da je cilj života živjeti u skladu s prirodom, što znači živjeti u skladu s razumom i božanskim uređenjem svemira. To podrazumijeva prihvaćanje onoga što se ne može promijeniti i djelovanje u skladu s vrlinom. Vrlina kao jedino dobro: Kleant je dosljedno zastupao stoičko uvjerenje da je vrlina jedino istinsko dobro, a sve ostalo (zdravlje, bogatstvo, zadovoljstvo) su ravnodušne stvari (adiaphora). Sreća se postiže samo kroz prakticiranje vrline. Snaga volje i ustrajnost: njegov vlastiti život bio je dokaz njegove filozofije. Kleant je naglašavao važnost unutarnje snage, discipline i ustrajnosti u suočavanju s životnim nedaćama.
Kleantovi citati
Nažalost, većina Kleantovih djela izgubljena je, a njegovi citati sačuvani su uglavnom kroz spise drugih autora, poput Stobeja i Diogena Laertija. Ipak, možemo rekonstruirati neke od njegovih ključnih misli:
“Bože (Zeuse), ti si vječni, ti si sve, ti si sudbina. Sva imena koja te slave su tvoja, jer si ti uzrok svega.
“Tko god se dobro vodi, dobro se i snalazi.”
“Nema izgovora za grijeh, osim neznanja, a ni to nije izgovor.”
“Vrlina je stanje duše koja je u skladu sama sa sobom.”
“Zakon je taj koji razlikuje pravedno od nepravednog.”
“Svijet je hram Zeusa, a ljudi su svećenici.”
“Onaj tko želi živjeti mirno mora prihvatiti ono što se događa, kakvo god to bilo.”
“Istinska sreća je živjeti u skladu s prirodom.”
“Mudrost je znanje o božanskim i ljudskim stvarima.”
Pouka na temelju njegova života
Snaga ustrajnosti i marljivosti: Kleantov put od siromašnog vodonoše do poglavara stoičke škole svjedoči o nevjerojatnoj moći ustrajnosti, marljivosti i nepokolebljive predanosti cilju. Bez obzira na teške okolnosti, Kleant nije odustajao od svoje potrage za znanjem i mudrošću. To nas uči da se pravi napredak često postiže kroz dosljedan i naporan rad, čak i kada su prepreke ogromne. Skromnost i jednostavnost: unatoč svojoj mudrosti i položaju, Kleant je zadržao skromnost i jednostavnost života. Njegovo odbijanje materijalnog bogatstva i fokus na unutarnje dobro naglašavaju stoičku ideju da istinska vrijednost leži u karakteru i vrlini, a ne u vanjskim posjedima. Ova pouka podsjeća nas da se sreća ne nalazi u gomilanju stvari, već u kultiviranju unutarnjeg mira i mudrosti. Prihvaćanje sudbine i življenje u skladu s prirodom: “Himna Zeusu” savršeno ilustrira stoičko načelo prihvaćanja sudbine i življenja u skladu s božanskom providnošću. On je vjerovao da je sve što se događa dio većeg, smislenog plana. Ova perspektiva može donijeti unutarnji mir i otpornost u suočavanju s neizbježnim životnim izazovima. Umjesto da se borimo protiv onoga što ne možemo kontrolirati, pouka je da prihvatimo stvari onakvima kakve jesu i usmjerimo svoju energiju na ono što možemo kontrolirati – naše misli, djela i ponašanje. Vrlina je ključ sreće: cijeli svoj život, Kleant je utjelovljivao ideju da je vrlina jedino istinsko dobro. Njegova predanost filozofiji i etičkom životu, unatoč siromaštvu i teškoćama, pokazuje da prava sreća proizlazi iz kultiviranja unutarnjih vrlina poput mudrosti, hrabrosti, pravde i umjerenosti.
U konačnici, život Kleanta iz Asosa je snažan podsjetnik da istinska snaga leži u karakteru i predanosti, a ne u materijalnom bogatstvu ili društvenom statusu. Njegov je život svjedočanstvo o tome kako se kroz upornost i prihvaćanje možemo uzdići iznad nedaća i živjeti smislen život.
PUŽ, pokreti.net
Pokret u život 