Stoicizam je zadivljujuća i praktična filozofija koja odjekuje i djeluje među ljudima stoljećima.
Porijeklo i temeljna načela
Utemeljio ga je Zenon iz Citiuma u Ateni oko 300.g.pr.Kr., stoicizam je helenistička filozofija koja naglašava život u skladu s prirodom i razumom. Središnje mjesto u stoicizmu je ideja vrline kao jedinog dobra. To znači da stvari poput bogatstva, zdravlja ili zadovoljstva nisu same po sebi dobre ili loše, već su ravnodušne. Važno je kako se tim stvarima služimo i ponašamo li se kreposno.
Stoici vjeruju da svemirom upravlja racionalni poredak (Logos), a razumijevanjem i usklađivanjem s tim poretkom možemo postići mir i slobodu od patnje.
Ključne ideje u stoicizmu
- Upravljajte onim čim možete, prihvatite ono što ne možete: ovo je možda najpoznatije stoičko načelo. Imamo kontrolu nad svojim mislima, prosudbama i postupcima, ali nemamo kontrolu nad vanjskim događajima. Usredotočujući se na ono što možemo kontrolirati, možemo izbjeći nepotrebnu tjeskobu i frustraciju.
- Vrlina je znanje: stoici su vjerovali da vrlina nije samo stvar dobrih namjera, već i razumijevanja prirode svijeta i našeg mjesta u njemu. Njegujući mudrost, umjerenost, pravdu, i hrabrost možemo živjeti krepostan život.
- Živite u sadašnjosti: stoicizam nas potiče da se usredotočimo na sadašnji trenutak i da ne razmišljamo o prošlosti ili brinemo o budućnosti. Cijeneći sadašnjost, možemo pronaći zadovoljstvo i izbjeći da nas ponesu emocije.
- Sve je međusobno povezano: stoici su vidjeli svijet kao jedinstvenu cjelinu, gdje je sve povezano i ima svrhu. Razumijevanjem te međusobne povezanosti možemo razviti osjećaj odgovornosti prema drugima i svijetu oko nas.
Stoičke prakse
Negativna vizualizacija: ovo uključuje razmišljanje o gubitku stvari koje cijenimo, što nam može pomoći da ih više cijenimo i pripremi nas za potencijalne neuspjehe.
Vođenje dnevnika: razmišljanje o našim postupcima i prosudbama može nam pomoći u prepoznavanju područja za poboljšanje i njegovanju samosvijesti.
Dihotomija kontrole: redovito podsjećanje na ono što možemo, a što ne možemo kontrolirati može nam pomoći da usredotočimo svoju energiju i izbjegnemo nepotreban stres.
Utjecaj i relevantnost
Stoicizam je imao dubok utjecaj na zapadnu misao, utječući na etiku, politiku i psihologiju. Mnoge povijesne ličnosti, poput Marka Aurelija, Seneke i Epikteta, bili su stoici, a njihovi spisi i danas nadahnjuju ljude. U moderno doba, stoicizam je doživio preporod u popularnosti, jer ljudi traže praktične alate za snalaženje u izazovima života. Njegov naglasak na otpornosti, samokontroli i životu u skladu s prirodom odjekuje kod mnogih koji traže smisao i svrhu u složenom svijetu.
PUŽ, pokreti.net
Pokret u život 