Zenon iz Kitona s Cipra (oko 334.–262.pr.Kr.), je utemeljitelj stoicizma. Zenon je potjecao je iz bogate trgovačke obitelji, te je nakon brodoloma odlučio promijeniti život i početi proučavati filozofiju, od malena mu je otac kupovao različite knjige koje su ga uvele filozofsko-životna razmišljanja.
U Ateni je započeo proučavanje filozofije kod cinika Krata iz Tebe, te je pohađao Ksenokratovu Akademiju. Polako razvija svoj sustav filozofije i započinje okupljanje svojih učenika. Naziv stoicizam dolazi od Stoa Poike (grč.poikile) javno mjesto-šetalište okupljanja u Ateni gdje se je na otvorenom raspravljalo o različitim filozofsko-društvenim pitanjima.
Podučavao je filozofiju u Ateni oko pedesetak godina, te je na kraju postao priznat i prihvaćen atenski građanin, a njegova je filozofija nazvana stoicizam. Nijedan njegov pisani rad nije sačuvan, a o njegovoj filozofiji se saznaje od onih koji su ga citirali. Smatrali su da filozofska načela treba živjeti u društvu i na taj način ga mijenjati na bolje, a ne se povlačiti na osame. Držali su da je obrazovanje i osobni primjer ključno u promjeni čovjeka i društvenih odnosa. Iako su naglašavali materijalistički aspekt života, uveli su koncept logosa od Heraklita, logos povezuje ljudsku dušu sa svemirom. Stoicizam je značajan u području osobnog razvoja i etike, ali su razvijali i ostala područja filozofije.
Mnogi rimski carevi i političari, a kasnije i kršćanski teolozi preuzimali su stoička načela i dalje ih širili ili prenosili. Zenon je bio pod utjecajem različitih filozofa: Heraklita, Antistena, Sokrata, Platona, Aristotela, Diogena. Ostavio je velikog traga na razvoju značajnih filozofa, političara, vladara: Krizpan, Plotin, Ciceron, Seneka, Marko Aurelije, Epiktet itd.
▪︎■▪︎ Neki od najpoznatijih citata Zenona ▪︎■▪︎
“Čovjek osvaja svijet osvajajući samoga sebe.”
Ovaj citat ističe temeljno stoicističko načelo samokontrole i unutarnjeg mira. Prema Zenonu, prava pobjeda nije u dominiranju vanjskim svijetom, već u ovladavanju vlastitim mislima, emocijama i željama.
“Imamo dva uha i samo jedna usta, tako da bismo trebali više slušati nego govoriti.”
Izreka koja naglašava važnost slušanja i mudrosti. Zenon je smatrao da se znanje i razumijevanje stječu prvenstveno pažljivim slušanjem, a ne neprestanim govorom.
“Sreća je dobar protok života.”
Za Zenona, sreća nije bila povezana s vanjskim bogatstvom ili užicima, već sa stanjem unutarnjeg mira koje proizlazi iz življenja u skladu s prirodom i razumom. To je stanje u kojem život teče glatko i bez otpora.
“Bolje je posrnuti nogama nego jezikom.”
Ovaj citat upozorava na moć i posljedice naših riječi. Naglašava da su pogreške u govoru često opasnije i trajnije od fizičkih pogrešaka.
“Svrha života je živjeti u skladu s prirodom.”
Ovo je možda najvažniji Zenonov stav. Za stoike, živjeti u skladu s prirodom značilo je živjeti u skladu s razumom, jer su vjerovali da je svemir uređen božanskim razumom (logosom). Biti moralan i činiti ono što je ispravno bilo je stoga prirodno stanje čovjeka.
Pripremio: Branimir Bučanović
Pokret u život 